Sirija

Kako izgleda progon

Položaj kršćana u Siriji postao je još teži tijekom prošle godine. Od pada Assadova režima u prosincu 2024. – nakon više od 50 godina vladavine Sirijom – zemlju uglavnom kontroliraju snage pod vodstvom Hay’at Tahrir al-Shama (HTS). To je islamska ekstremistička skupina s korijenima u Al Qaedi. Skupina je pokazala znakove umjerenosti i vodila razgovore s predstavnicima sirijskih tradicionalnih kršćanskih zajednica, no još je prerano znati što će donijeti novo vodstvo.

Od promjene režima, raširena nestabilnost dovela je do smrtonosnih sukoba koji su pogodili i druge vjerske manjine, posebno Druze i alavite, a kršćani su se našli usred unakrsne vatre. Obnova vojnih operacija skupine Islamska država od listopada 2024. pojačava osjećaj nesigurnosti. To uključuje i smrtonosni napad na crkvu u Damasku u lipnju 2025.

Što se promijenilo ove godine

Sirija se popela među prvih deset na World Watch Listi, uz nagli porast pritiska i nasilja u odnosu na prošlu godinu. Prije godinu dana Sirija je bila na 18. mjestu, a ove je godine na šestom. To odražava stvarnost da je Sirija sada najopasnija još od vremena kada je skupina Islamska država Iraka i Sirije (ISIS) zauzela velika područja teritorija.

Tijekom brutalnog građanskog rata u Siriji, kršćani su nerazmjerno teško stradali zbog borbi i raseljavanja. Njihova ranjivost proizlazila je iz nedostatka političke i vojne moći, navodnih veza sa Zapadom i percipirane bliskosti s Assadovim režimom. Pod novom privremenom vladom ti su se rizici pojačali, izlažući kršćanske zajednice ciljanom nasilju, diskriminaciji i društvenoj marginalizaciji.

Privremeni ustav iz ožujka 2025. centralizira vlast u rukama predsjednika i uspostavlja islamski zakon kao glavni izvor zakonodavstva. Mnogi stručnjaci kažu da novi ustav pruža nedovoljnu zaštitu vjerskim manjinama. Politička moć ostaje rascjepkana, a sektaški i militantni akteri dobivaju na utjecaju. Nasilni sukob, uključujući napade skupine Islamska država, poput onoga na crkvu u Damasku u lipnju 2025., učinio je sigurnosnu situaciju još neizvjesnijom.

Djelomično ukidanje sankcija sredinom 2025. otvorilo je kanale za obnovu i trgovinu, ali učinak na kršćanske zajednice i dalje je neizvjestan.

Tko je najranjiviji na progon

Pritisak na kršćane u Siriji razlikuje se po regijama. Sjeveroistok je općenito sigurniji i tolerantniji. Na obali su manje, raspršene kršćanske zajednice umjereno ranjive na društveni pritisak. Na jugu se kršćani suočavaju s umjerenim do visokim pritiskom, iako je tolerancija općenito veća u područjima s druškom većinom nego u muslimanskim područjima. Najveći pritisak prisutan je u Damasku i Aleppu, gdje rastuće neprijateljstvo konzervativnih muslimanskih zajednica i ekstremističkih skupina stvara nesigurnost i ograničenja. To je unatoč povijesnoj prisutnosti kršćana u tim gradovima.

Osim toga, kršćani koji prijeđu s islama ili druške vjere suočavaju se sa snažnim pritiskom obitelji i društva, osobito u područjima s muslimanskom većinom. Obraćenje može dovesti do teškog nasilja ili protjerivanja. Sve veća islamska radikalizacija pojačala je otpor prema obraćenicima iz muslimanske sredine.

Kako žene doživljavaju progon

Žene iz vjerskih manjinskih skupina, uključujući kršćanke, izložene su opasnosti od otmice, seksualnog uznemiravanja i silovanja. . Kulturne stigme i strah od odmazde odvraćaju žrtve od prijavljivanja napada. Žene koje su prešle s islama također se suočavaju s nasiljem vlastitih obitelji i mogu biti prisiljene na brak s muslimanom. Ako su već udane, mogu biti razvedene i može im se uskratiti skrbništvo nad djecom.

Kako muškarci doživljavaju progon

Nezaposleni kršćani imaju goleme poteškoće u pronalasku posla, a oni koji rade imaju vrlo male izglede za napredovanje. Obraćenici s islama suočavaju se s dodatnim pritiscima i njihova im obitelj može prijetiti, pretući ih ili im uskratiti nasljedstvo. Obraćenici su također pod snažnim pritiskom da ožene muslimanku. Ti su pritisci naveli mnoge kršćanske muškarce da napuste Siriju, što je dovelo do pada broja kršćana i dodatno destabiliziralo kršćansku zajednicu.

Što Open Doors čini kako bi pomogao

Open Doors djeluje preko lokalnih partnera i crkava u Siriji kako bi ojačao vjernike distribucijom Biblija i kršćanske literature, pružanjem učeničke obuke, skrbi za traumu, humanitarne pomoći, mikrozajmova i druge društveno-ekonomske pomoći.

Molite

Nakon pada Assadova režima, mnogi kršćani žive u stalnoj neizvjesnosti. Molite da se vjernici oslone na Boga kao na svoju ‘vječnu Stijenu’ (Izaija 26,4).

Molite za obraćenike s islama, da pronađu ljubav i zajedništvo čak i kada dožive odbacivanje od obitelji i prijatelja.

Molite za žrtve napada na crkvu u Damasku, da njihove rane budu iscijeljene i da osjete Božju blizinu dok odlučuju kako najbolje živjeti svoju vjeru.

Gospodine, sirijski je narod prošao kroz toliko toga – a Tvoj je narod podnosio beskrajne kušnje i nevolje. A sada, Bože, vidimo kako se suočavaju s tako neizvjesnom budućnošću, nesigurni što će im značiti novo vodstvo i novi režimi, čak i dok je stvarnost postala još opasnija. Bože, usrdno Te molimo da doneseš svoj savršeni mir Siriji; pomozi novim vođama da prepoznaju kako su sirijski kršćani dio tkiva ove regije još od Kristova vremena. Gospodine, doveo si svetog Pavla k sebi dok je putovao u Damask, glavni grad Sirije. Molimo da ponoviš to čudo u našem vremenu, dotičući srca čak i onih koji Ti se najviše protive. U Isusovo ime molimo za sve ovo. Amen.