Sirija

Kako izgleda progon

Situacija kršćana u Siriji u posljednjih se godinu dana dodatno pogoršala. Otkako je u prosincu 2024. pao Assadov režim – nakon više od 50 godina vladavine Sirijom – zemlju uglavnom nadziru snage predvođene skupinom Hay’at Tahrir al-Sham (HTS). Riječ je o ekstremističkoj islamističkoj skupini koja vuče korijene iz Al-Qaide. Skupina je dala naznake umjerenijeg kursa i razgovarala s predstavnicima tradicionalnih kršćanskih zajednica u Siriji, no prerano je reći što će novo vodstvo donijeti.

Od promjene režima raširena nestabilnost dovela je do krvavih sukoba koji su pogodili i druge vjerske manjine, osobito Druze i alavite, a kršćani su se našli u unakrsnoj vatri. Osjećaj nesigurnosti dodatno pojačava obnova vojnih operacija skupine Islamska država od listopada 2024., među kojima je i smrtonosni napad na crkvu u Damasku u lipnju 2025.

Što se promijenilo ove godine

Sirija je ušla među prvih deset zemalja na ljestvici World Watch List, uz nagli porast pritiska i nasilja u odnosu na prošlu godinu. Prije godinu dana bila je na 18. mjestu, a ove je godine šesta. To odražava činjenicu da je Sirija danas opasnija nego ikad otkako je skupina Islamska država Iraka i Sirije (ISIS) držala velike dijelove njezina teritorija.

Tijekom brutalnog građanskog rata u Siriji kršćani su nerazmjerno teško stradavali od borbi i raseljavanja. Bili su ranjivi jer nisu imali političke ni vojne moći, jer im se pripisivala povezanost sa Zapadom i jer su ih smatrali bliskima Assadovu režimu. Pod novom prijelaznom vladom ti su se rizici pojačali, a kršćanske su zajednice izložene ciljanom nasilju, diskriminaciji i društvenoj marginalizaciji.

Privremeni ustav iz ožujka 2025. koncentrira vlast u rukama predsjednika, a islamsko pravo utvrđuje kao glavni izvor zakonodavstva. Mnogi stručnjaci smatraju da novi ustav vjerskim manjinama pruža nedovoljnu zaštitu. Politička moć i dalje je rascjepkana, a sektaški i militantni akteri jačaju svoj utjecaj. Nasilni sukobi, uključujući napade skupine Islamska država poput onoga na crkvu u Damasku u lipnju 2025., učinili su sigurnosnu situaciju još neizvjesnijom.

Djelomično ukidanje sankcija sredinom 2025. otvorilo je put obnovi i trgovini, no kako će to utjecati na kršćanske zajednice, još je neizvjesno.

Tko je najizloženiji progonu

Pritisak na kršćane u Siriji razlikuje se od regije do regije. Sjeveroistok je općenito sigurniji i tolerantniji. Na obali su manje, raspršene kršćanske zajednice umjereno izložene društvenom pritisku. Na jugu se kršćani suočavaju s umjerenim do jakim pritiskom, iako je tolerancija općenito veća u područjima gdje su većina Druzi nego ondje gdje su većina muslimani. Najjači je pritisak u Damasku i Alepu, gdje sve veće neprijateljstvo konzervativnih muslimanskih zajednica i ekstremističkih skupina stvara nesigurnost i ograničenja – unatoč tome što su kršćani u tim gradovima prisutni od davnina.

Osim toga, kršćani koji su se obratili s islama ili iz vjere Druza suočavaju se sa snažnim pritiskom obitelji i društva, osobito u područjima s muslimanskom većinom. Obraćenje može dovesti do teškog nasilja ili protjerivanja. Rastuća islamska radikalizacija pojačala je otpor prema obraćenicima s islama.

Kako žene doživljavaju progon

Žene iz vjerskih manjina, uključujući kršćanke, izložene su riziku otmice, seksualnog uznemiravanja i silovanja. Kulturna stigma i strah od odmazde odvraćaju žrtve od prijavljivanja napada. Obraćenice s islama suočavaju se i s nasiljem vlastitih obitelji i mogu biti prisiljene na brak s muslimanom. Ako su već udane, mogu biti razvedene i lišene skrbništva nad djecom.

Kako muškarci doživljavaju progon

Nezaposleni kršćani vrlo teško nalaze posao, a oni koji su zaposleni imaju male izglede za napredovanje. Obraćenici s islama izloženi su dodatnim pritiscima: obitelj im može prijetiti, tući ih ili im uskratiti nasljedstvo. Snažno ih se pritišće i da se ožene muslimankom. Zbog tih pritisaka mnogi kršćani napuštaju Siriju, pa se broj kršćana smanjuje, a kršćanska zajednica dodatno destabilizira.

Kako Open Doors pomaže

Open Doors preko lokalnih partnera i crkava u Siriji pomaže jačati vjernike: dijeli Biblije i kršćansku literaturu, organizira obuku u učeništvu te pruža skrb za traumatizirane, humanitarnu pomoć, mikrokredite i drugu socioekonomsku potporu.

Molite

Nakon pada Assadova režima mnogi kršćani žive u stalnoj neizvjesnosti. Molite da se vjernici oslone na Boga, svoju „vječnu Stijenu” (Iz 26,4).

Molite za obraćenike s islama, da nađu ljubav i zajedništvo čak i kad ih odbace obitelj i prijatelji.

Molite za žrtve napada na crkvu u Damasku, da im rane zacijele i da osjete Božju blizinu dok odlučuju kako najbolje živjeti svoju vjeru.

Gospodine, sirijski je narod prošao kroz toliko toga, a Tvoj je narod podnio beskrajne kušnje i nevolje. I sada, Bože, vidimo kako se suočavaju s tako neizvjesnom budućnošću, ne znajući što će im donijeti novo vodstvo i novi režim, dok stvarnost postaje sve opasnija. Bože, molimo Te da doneseš Svoj savršeni mir u Siriju; pomozi novim vođama da uvide kako su sirijski kršćani dio tkiva ove regije još od Kristova vremena. Gospodine, Ti si apostola Pavla priveo k Sebi dok je putovao u Damask, glavni grad Sirije. Molimo Te da to čudo ponoviš u naše vrijeme i dotakneš srca čak i onih koji Ti se najviše protive. U Isusovo ime molimo. Amen.