Sirija

Kako izgleda progon

Situacija za kršćane u Siriji postala je još teža u posljednjoj godini. Od pada Assadova režima u prosincu 2024. – nakon više od 50 godina vladavine Sirijom – zemljom uglavnom upravljaju snage predvođene skupinom Hay’at Tahrir al-Sham (HTS). Riječ je o islamističkoj ekstremističkoj skupini s korijenima u Al Qaedi. Skupina je učinila korake prema umjerenosti i održala razgovore s predstavnicima tradicionalnih kršćanskih zajednica u Siriji, no prerano je znati što će novo vodstvo donijeti.

Od promjene režima, široka nestabilnost dovela je do smrtonosnih sukoba koji su pogodili i druge vjerske manjine, posebno Druze i Alavite, a kršćani su se našli na udaru unakrsne vatre. Obnova vojnih operacija skupine Islamske države od listopada 2024. pojačava osjećaj nesigurnosti. To uključuje i smrtonosni napad na crkvu u Damasku u lipnju 2025.

Što se promijenilo ove godine

Sirija je skočila među deset najgorih zemalja na Listi za praćenje, uz oštar porast pritiska i nasilja u usporedbi s prošlom godinom. Prije godinu dana Sirija je bila na 18. mjestu, a ove godine je na šestom. To odražava stvarnost da je Sirija sada najopasnija otkad je skupina Islamska država Iraka i Sirije (ISIS) zauzimala značajne dijelove teritorija.

Tijekom brutalnog građanskog rata u Siriji, kršćani su nerazmjerno stradavali od borbi i raseljavanja. Njihova ranjivost proizlazila je iz nedostatka političke i vojne moći, navodnih veza sa Zapadom i percipirane bliskosti s Assadovim režimom. Pod novom prijelaznom vladom ti su rizici pojačani, izlažući kršćanske zajednice ciljanom nasilju, diskriminaciji i društvenoj marginalizaciji.

Privremeni Ustav iz ožujka 2025. centralizira vlast u rukama predsjednika i uspostavlja islamsko pravo kao glavni izvor zakonodavstva. Mnogi stručnjaci smatraju da novi ustav pruža nedovoljnu zaštitu vjerskim manjinama. Politička moć ostaje fragmentirana, a sektaški i militantni akteri jačaju utjecaj. Nasilni sukobi, uključujući napade skupine Islamske države poput onoga na crkvu u Damasku u lipnju 2025., učinili su sigurnosnu situaciju još neizvjesnijom.

Djelomično ukidanje sankcija sredinom 2025. otvorilo je kanale za obnovu i trgovinu, no utjecaj na kršćanske zajednice ostaje neizvjestan.

Tko je najranjiviji na progon

Pritisak na kršćane u Siriji razlikuje se od regije do regije. Sjeveroistok je općenito sigurniji i tolerantniji. Na obali su manje, raspršene kršćanske zajednice umjereno ranjive na društveni pritisak. Na jugu kršćani se suočavaju s umjerenim do visokim pritiskom, premda je tolerancija općenito veća u područjima s većinskim druzovskim stanovništvom nego u muslimanskim. Najveći pritisak postoji u Damasku i Alepu, gdje rastuće neprijateljstvo konzervativnih muslimanskih zajednica i ekstremističkih skupina stvara neizvjesnost i ograničenja. To je unatoč povijesnoj prisutnosti kršćana u tim gradovima.

Osim toga, kršćani koji su se obratili iz islama ili druzovske vjere suočavaju se s jakim obiteljskim i društvenim pritiskom, osobito u područjima s muslimanskom većinom. Obraćenje može dovesti do ozbiljnog nasilja ili protjerivanja. Rastuća islamska radikalizacija pojačala je otpor prema obraćenicima iz muslimanske sredine.

Kako žene doživljavaju progon

Žene iz vjerskih manjinskih skupina, uključujući kršćanke, izložene su riziku od otmica, seksualnog uznemiravanja i silovanja. Kulturne stigme i strah od odmazde odvraćaju žrtve od prijavljivanja napada. Žene koje su se obratile iz islama također se suočavaju s nasiljem od strane vlastitih obitelji i mogu biti prisiljene na brak s muslimanom. Ako su već udane, mogu biti razvedene i uskraćeno im je skrbništvo nad djecom.

Kako muškarci doživljavaju progon

Nezaposleni kršćani imaju iznimne poteškoće u pronalaženju posla, a oni koji su zaposleni imaju male šanse za napredovanje. Obraćenici iz islama suočavaju se s dodatnim pritiscima te im obitelj može prijetiti, mogu biti pretučeni ili im može biti uskraćeno nasljedstvo. Na obraćenike se također vrši snažan pritisak da se ožene muslimankama. Ti su pritisci natjerali mnoge kršćanske muškarce da napuste Siriju, što je rezultiralo padom broja kršćanskog stanovništva i daljnjom destabilizacijom kršćanske zajednice.

Što Open Doors čini kako bi pomogao

Open Doors djeluje preko lokalnih partnera i crkava u Siriji kako bi pomogao ojačati vjernike distribucijom Biblija i kršćanske literature, pružanjem obuke za učeništvo, skrbi za traume, humanitarne pomoći, mikrokredita i druge socioekonomske pomoći.

Molite se

Nakon pada Assadova režima, mnogi kršćani žive u stalnoj neizvjesnosti. Molite se da se vjernici oslone na Boga kao svoju „vječnu Stijenu” (Izaija 26,4).

Molite se za obraćenike iz islama, da pronađu ljubav i zajedništvo čak i kada se suoče s odbacivanjem od obitelji i prijatelja.

Molite se za žrtve napada na crkvu u Damasku, da njihove rane budu zacijeljene i da osjete Božju blizinu dok odlučuju kako najbolje živjeti svoju vjeru.

Gospodine, sirijski narod prošao je kroz toliko toga – a Tvoj narod izdržao je beskrajne kušnje i nevolje. I sada, Bože, vidimo kako se suočavaju s tako neizvjesnom budućnošću, nesigurni što će novo vodstvo i novi režimi značiti za njih, dok je stvarnost postala još opasnijom. Bože, preklinjemo Te da doneseš svoj savršeni mir u Siriju; pomozi novim vođama da prepoznaju kako su sirijski kršćani dio tkiva ove regije još od Kristova vremena. Gospodine, Ti si priveo svetog Pavla k sebi dok je putovao u Damask, glavni grad Sirije. Molimo Te da ponoviš to čudo u naše vrijeme, dotičući srca čak i onih koji Ti se najviše protive. U Isusovo ime to molimo. Amen.